Moj grad: Ulica Stevana Dukića

U današnjoj rubrici “Moj grad” govorili smo o ulici Stevana Dukića koja se nalazi u prigradskom naselju Brestovčina.

U ovu ulicu ćete doći kad iz Gradiške, Putem srpske vojske, krenete prema Banjaluci i prije benzinske pumpe “Madžar” skrenete lijevo u ulicu Nedeljka Čabrinovića ili u ulicu Radojice Nenezića. Iz obe ulice možete ući u ulicu Stevana Dukića.

Stevan Dukić je rođen 16. oktobra 1920. u gradiškom selu Rogolji. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a zbog lošeg materijalnog stanja nije mogao da nastavi dalje školovanje, već je morao da traži zaposlenje. Kao šesnaestogodišnji dječak došao je u Beograd, gdje se zaposlio u „Beogradskoj tekstilnoj industriji“ na Karaburmi i počeo da uči tekstilni zanat.

Od 1937. godine bio je aktivan u sindikatu tekstilnih radnika, postao član je član SKOJ-a, i jedan od organizatora štrajka tekstilnih radnika decembra 1937. i januara 1938. godine. U demonstracijama 27. marta 1941. godine predvodio je radnike saKaraburme.

Poslije Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, postao je član Mjesnog komiteta KPJ za Beograd i radio je na organizovanju sabotaža i oružane borbe u gradu, a zatim na upućivanju boraca u partizanske odrede. Učestvovao je u akciji spašavanja Aleksandra Rankovića iz ruku Gestapa, iz bolnice u Vidinskoj ulici, 29. jula 1941. godine.

Jula 1942. godine uhapšen je na ulici, kada je išao na sastanak. U ustaškom zatvoru je podvrgnut užasnim mučenjima. Ustaše su od njega tražile da otkrije mrežu partijskih organizacija i udarnih grupa u gradu. Pošto je uporno ćutao i odbijao da govori, ustaše su ga prebile i izbole nožem, a zatim ga objesile za rešetke na prozoru njegove ćelije.  Imao je samo 22 godine i junačko srce, koje je svjesno žrtvovao za slobodu svojih drugova i svog naroda.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 6. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

U Spomen parku slobode u Gradišci nalazi se bista Stevanu Dukiću kao i u rodnim Rogoljima koja je smještena u Spomen kompleksu u dvorištu kuće ovog narodnog heroja. U ovom kompleksu nalazi se i spomenik za pet poginulih solunskih boraca, te spomen obilježje iz Drugog svjetskog rata koje svjedoči o stradanju 68 žrtava fašističko – ustaškog terora i 36 boraca Narodno-oslobodilačkog rata, kao i spomenik borcima poginulim u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu na kojem su uklesana imena devet boraca iz ove mjesne zajednice.

U selu Rogolji do prije dvije godine djelovao je fudbalski klub koji je nosio naziv narodnog heroja Stevana Dukića.

Ulica i osnovna škola na Karaburmi u Beogradu nose ime Stevana Dukića, kao i jedna ulica u Zemunu.

Share With: