Facebook
YouTube
Instagram
Топ листа

ТОП ЛИСТА ЗА 8.4.2023.
Партнери
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image

Документа

Градишке новине




Moj grad: Ulica Stevana Dukića

U današnjoj rubrici “Moj grad” govorili smo o ulici Stevana Dukića koja se nalazi u prigradskom naselju Brestovčina.

U ovu ulicu ćete doći kad iz Gradiške, Putem srpske vojske, krenete prema Banjaluci i prije benzinske pumpe “Madžar” skrenete lijevo u ulicu Nedeljka Čabrinovića ili u ulicu Radojice Nenezića. Iz obe ulice možete ući u ulicu Stevana Dukića.

Stevan Dukić je rođen 16. oktobra 1920. u gradiškom selu Rogolji. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a zbog lošeg materijalnog stanja nije mogao da nastavi dalje školovanje, već je morao da traži zaposlenje. Kao šesnaestogodišnji dječak došao je u Beograd, gdje se zaposlio u „Beogradskoj tekstilnoj industriji“ na Karaburmi i počeo da uči tekstilni zanat.

Od 1937. godine bio je aktivan u sindikatu tekstilnih radnika, postao član je član SKOJ-a, i jedan od organizatora štrajka tekstilnih radnika decembra 1937. i januara 1938. godine. U demonstracijama 27. marta 1941. godine predvodio je radnike saKaraburme.

Poslije Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, postao je član Mjesnog komiteta KPJ za Beograd i radio je na organizovanju sabotaža i oružane borbe u gradu, a zatim na upućivanju boraca u partizanske odrede. Učestvovao je u akciji spašavanja Aleksandra Rankovića iz ruku Gestapa, iz bolnice u Vidinskoj ulici, 29. jula 1941. godine.

Jula 1942. godine uhapšen je na ulici, kada je išao na sastanak. U ustaškom zatvoru je podvrgnut užasnim mučenjima. Ustaše su od njega tražile da otkrije mrežu partijskih organizacija i udarnih grupa u gradu. Pošto je uporno ćutao i odbijao da govori, ustaše su ga prebile i izbole nožem, a zatim ga objesile za rešetke na prozoru njegove ćelije.  Imao je samo 22 godine i junačko srce, koje je svjesno žrtvovao za slobodu svojih drugova i svog naroda.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 6. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

U Spomen parku slobode u Gradišci nalazi se bista Stevanu Dukiću kao i u rodnim Rogoljima koja je smještena u Spomen kompleksu u dvorištu kuće ovog narodnog heroja. U ovom kompleksu nalazi se i spomenik za pet poginulih solunskih boraca, te spomen obilježje iz Drugog svjetskog rata koje svjedoči o stradanju 68 žrtava fašističko – ustaškog terora i 36 boraca Narodno-oslobodilačkog rata, kao i spomenik borcima poginulim u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu na kojem su uklesana imena devet boraca iz ove mjesne zajednice.

U selu Rogolji do prije dvije godine djelovao je fudbalski klub koji je nosio naziv narodnog heroja Stevana Dukića.

Ulica i osnovna škola na Karaburmi u Beogradu nose ime Stevana Dukića, kao i jedna ulica u Zemunu.

Share With:
Open

close button