Facebook
YouTube
Instagram
Топ листа

ТОП ЛИСТА ЗА 25.3.2023.
Партнери
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image

Документа

Градишке новине




Moj grad – Park “Slobode” Gradiška

Centralno mjesto u parku zauzima gradska Fontana pored koje u vrelim ljetnim mjesecima osvježenje pronalaze mnogi Gradiščani. Dječiji smijeh, a ponekad i plač odzvanjaju u krošnjama drveća u čijem su debelom hladu smještene klupe za odmor sa kojih se, zavisno na kom mjestu se nalaze, može uživati u pogledu na rijeku Savu, Gradsku Vijećnicu ili Kulturni centar.

Vrlo često na tim klupama odmore stariji sugrađani, gledajući djecu na igralištu smještenom takođe u parku, dok oni mlađi zagrljeni maštaju o budućem životu.

Ono što Park Slobode čini Spomen parkom su spomenici poginulim borcima Narodno-oslobodilačkog rata i žrtvama fašističkog terora i poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata.Spomen park u Gradišci svjedoči da je sloboda na ovim prostorima stvarana na teži način.

Ispred Gradske Vijećnice nalazi se spomenik žrtvama fašističkog terora pod nazivom „Ustanak – cvijet Kozare“. Simbolizuje kretanje ka suncu slobode i opisuje nezapamćen progon nad kozaračkim narodom u  Drugom svjetskom ratu. Spomenik predstavlja stradanje i juriš naroda kozaračkog kraja gdje je u borbi za slobodu živote dalo na destine hiljada ljudi. Parterni dio spomenika predstavlja kozaračko kolo, a svaka granitna kocka u njemu jedno stradalo biće. Nezapamćen zločin ostavio je veliki trag i do današnjeg dana. Spomenik je izgrađen osamdesetih godina prošloga vijeka od dvije vrste kamena.

Autor spomenika je gradiški slikar Boro Prpoš koji je i sam prošao nevolje kozaračkih zbjegova i borbe.  Ovaj monolit – bijeli cvijet – nalazi se u Spomen parku u neposrednoj blizini rijeke Save.

Bista Lepe Radić, 17-godišnje partizanke iz Gašnice u Potkozarju koju su Nijemci objesili februara 1942. godine u Bosanskoj Krupi, smeštena u Spomen parku u rodnoj Gradišci, decenijama svjedoči o njenom junaštvu i žrtvovanju za slobodu.

Pored biste Lepe Radić nalazi se bista Stevana Dukića rođenog  16. oktobra 1920. u selu Rogolji, kod Gradiške. Jula 1942. godine uhapšen je na ulici, kada je išao na sastanak. U ustaškom zatvoru je podvrgnut užasnim mučenjima nakon čega je obješen.

Treća bista je bista Envera Šiljka  rođenog  15. avgusta 1919. godine u Bosanskoj Gradišci. Preki sud ga je, zajedno sa Rudolfom Vikićem i Memom Suljetovićem, 5. septembra 1941. godine, osudio na smrt i istog dana streljao.

Osim spomenika žrtvama fašističkog terora i spomen-bista narodnim herojima, u Spomen parku nalazi se i Spomen-kosturnica, kao i Centralno spomen-obilježje za 571 poginulog borca Odbrambeno-otadžbinskog rata sa područje opštine.

U Parku slobode, kod Kulturnog centra, prošle godine postavljena je bista prote Dušana Subotića, značajne ličnosti u društvenom i političkom životu gradiškog kraja. Svojim djelima je doprinio da je Gradiška u vrijeme njegovog života dobila naziv “Mali Beograd”. Sve ličnosti pomenute u tekstu, svoj život su dale ili posvetile slobodi u kojoj danas svi uživamo, a naša je obaveza da ih se sjećamo i da tu slobodu čuvamo.

Share With:
Open

close button