Mirjanić: Pčelari prisiljeni da prihranjuju pčelinja društva

Pčelari su zbog loših vremenskih uslova prisiljeni da prihranjuju pčelinja društva, umjesto da se u maju mjesecu raduju cvjetanju begrema i drugih medonosnih biljaka, rekao je profesor banjalučkog  Poljoprivredog fakulteta i jedan od vodećih stručnjaka u pčelarstvu na području Republike Srpske i BiH Goran Mirjanić.

Mirjanić, koji je sam pčelar i vlasnik firme „Košnica“ u Gradišci, kaže da je u njegovom dugogodišnjem bavljenju pčelarstvom ovo prvi put  da je u ovom periodu godine morao da prihranjuje svoja pčelinja društva.

„U aprilu smo imali toplo vrijeme a sada imamo niske temperature i dosta kiše u maju, što je uticalo da biljke koje su bitne za proljećni razvoj pčelinjih društava nisu dale svoj biološki potencijal. To se najviše odnosi na bagrem, zbog čega u  Potkozarju, ali i drugim područjima Republike Srpske, neće biti meda od bagremove pčelinje paše“, naveo je Mirjanić.

On je nagalsio da je sada zadatak pčelara da prihrane pčelinja društva, dodajući da su posebno ugroženi novanastali rojevi i društva koja još uvjek nemaju zalihe spostvene hrane.

Mirjanić kaže da je pitanje da li će uopšte biti meda u ovoj sezoni ako se nastave nepovoljne vremenske prilike, jer će se pčelari morati odlučiuti da li će vrcati med ili ga ostaviti pčelama da mogu da prežive do naredne sezone.

On je dodao da su i dalje prustne „stare bolesti pčela“, kao to su američka gnjiloća legla i varoa, ali da se u narednom periodu očekuje prijetnja za pčele u vidu štetnih insekata „azijskog stršljena“ i etina tumide ili„kornjaša“, koji dolazi iz Italije.

„Azijski stršljen je daleko agresivniji od evropskog i opasnij za pčele, ali i za ljude, jer četrdeset tih insekata u naletu da pčelinje društvo mogu da ga unište za samo pet minuta. Trenutno je došao do granica Austrije, Slovenije i Italije i nažalost bi u narednih godinu do dvije dana mogao da bude prisutan i na našem području. Drugi štetni insekt „kornjaš“ kada uđe u košnicu jede sve osim drveta. Načinio je velike štete u Americi, a u Evropu je stigao sa južnim voćem“, naveo je Mirjanić, dodajući da veliko uginuće pčela i dalje nastaje nakontrolisanom upotrebom pesticida u poljoprivredi.

Mirjanić je istako da pčelarstvo ipak ima perspektivu i može da donese profit, napomonjući da njegovo predzeće „Košnica“ na tržište plasira proizvod pod brendom „med medeni“, koji je plod kooperacije većinom sa gradiškim pčelarima, ali i saradnje sa UNDP-om u okviru projekta „Farma dva“.

„U fazi smo razgovora sa distributerima koji su zaintersovani za plasman na područja cijele BiH, a trenutno se naši proizvodi, osim u Gradišci, mogu naći u Bihaću, Kladuši i Neumu. Smatram da je ovo dobar put da se što više ljudi odluči baviti pčelarstvom i da, uz povoljne vremenske uslove, proizvodimo više meda i drugih pčelinjih proizvoda“, dodao je Mirjanić.

Preduzeće „Košnica“ posluje od 2005. godine, zapošljava tri radnika i ima punionicu meda kapaciteta 80 tona na godišnjem nivou.