U subotu Duhovske zadušnice, u nedjelju Duhovi
Pravoslavni hrišćani obilježiće u subotu Duhovske ili ljetne zadušnice, koje su uvijek u subotu pred Duhove- Silazak Svetog Duha.
Taj dan pravoslavni hrišćani posvećuju svojim preminulim precima i prema tradiciji obilaze grobove, prislužuju svijeće i služe pomene.
Ko ne može najmilijima da ode na grob, svijeću zapali u crkvi.
Vjernici na taj dan upućuju molitve Bogu za milost prema upokojenima i oprost grijehova koje su počinili za života.
Crno vino kojim sveštenik preliva žito, označava Božje milosrđe kojim se zacjeljuju rane grijeha.
Zadušnice uvijek padaju u subotu kada se tim povodom organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Isus Hristos, dan uoči Vaskrsenja, koje se uvijek slavi u nedjelju, proveo u grobu.
U Crkvi se na zadušnice pominju i riječi Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog vijeka: „Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklijevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih“.
Osim Duhovskih, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje još zimske ili Mitrovske, zatim proljećne, koje padaju sedmicu prije početka Velikog ili Časnog posta, i Miholjske ili jesenje zadušnice.
Srpska pravoslavna crkva obilježiće u nedjelju Duhove praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se proslavlja pedeseti dan po Vaskrsu.
Ovaj praznik Srpska pravoslavna crkva slavi i kao jedan od najvećih događaja u hrišćanstvu, zabilježen u Četvorojevanđelju.
Smatra se da su, poslije događaja u Jerusalimu, apostole božanskom silom nadahnuli Otac, Sin i Duh Sveti koji se, kako je zapisano, u obliku plamenih jezika spustio na glave Hristovih učenika.
Na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao svojim učenicima na dan Vaznesenje kada im je poručio da sa Tavora krenu u Jerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti – ali ne vodom, kako je krštavao Jovan Кrstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Jevanđelje.
U deseti dan po Spasovdanu, kako je zapisano, začula se huka nalik na snažnu oluju iznad doma dvanaestorice apostola, pojavila se Bogorodica i narod je ugledao jaku svetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika.
U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako ljudi iz naroda i ne mnogo učeni, dobili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili i snagu da dovrše djelo Gospodnje za spas čovječanstva.
Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.
Prema jevanđeljskom predanju, okupljenom narodu prvo se obratio sveti apostol Petar i pozvao ga na pokajanje i krštenje. Кršteno je, kako kaže predanje, tri i po hiljade duša čime su stvoreni temelji crkve koja traje već treći milenijum.
Za ovaj veliki praznik vezani su mnogi običaji, a u pravoslavne hramove unosi se trava u vrijeme praznične liturgije i od nje se pletu vijenci koji se kao blagodet čuvaSrpska pravoslavna crkva, kao i sve pravoslavne crkve, datum praznovanja Pedesetnice vezuje za Vaskrs, pa i ovaj Gospodnji dan spada u pokretne praznike i obilježava se uvijek u nedjelju, desetog dana po Vaznesenju.
Duhovi se kao i Vaskrs i Božić slave tri dana, pa su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak u domovima do sljedećih Duhova.