Mirjanić: Broj pčelara i košnica u konstantnom padu
Broj pčelara i košnica na području Republike Srpske, pa tako i na području Gradiške, se konstantno smanjuje a uzrok toga je što se ovim poslom bave pretežno ljudi starije životne dobi, ali činjenica da su loši vremenski uslovi u posljednje tri godine negativno uticali na pčelarstvo i prinos meda, izjavio je načelnik Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj grad Gradiška Goran Mirjanić, gostujući u emisiji „Bilans stanja“ Radio Gradiške povodom obilježavanja Svjetskog dana pčela – 20. maja.
Mirjanić, koji je profesor banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta i jedan od vodećih stručnjaka u oblasti pčelarstva u Republici Srpskoj, istakao je da se pčelarstvom bavi 26 godina i da je ovo prva godina da mora da prihranjuje svoja pčelinja društva u maju kada uobičajeno traje intenzivna pčelinja paša bagrema, a koji je mraz uništio već na početku cvjetenja.
„Ovog momenta u košnicama nema meda za vrcanje jer ta količina nije dovoljna ni za same pčele. Pčelari treba da sačekaju najavljeno poboljšanje vremena, nastave sa prihranom i svim aktivnostima spriječavanje prirodnog rojenja i proširenja košnica, povedu računa o biološkim metodama spriječavanja varoe, po potrebi izvrše vještačko razrojavanje i polako pripremaju pčelinja društva za naredne paše bagremca, lipe, kestena i livade“, nagalsio je Mijanić
Govoreći o podacima Republičkog zavoda za statistiku da je je ukupan prinos meda u Republici Srpskoj u prošloj godini bio ispod 940 tona ili 5,6 kilograma po košnici, Mirjanić kaže da o tome koliko je to mali prinos govori i činjenica da je u svom pčelinjaku prije 20 godina ostvarivao prosječan prinos veći i od 30 kilograma meda po košnici.
„Iz toga se može vidjeti koliko je pčelarstvo pod direktnim uticajem klimatskih okolnosti. Stvarni prinosi meda u prošloj godini su možda i još manji, jer svi pčelari nisu u udruženjima i nisu obuhvaćeni ovom statistikom, a sve to govori o tome koliko je pčelarstvo ugroženo i da moramo da imamo jednistven stav kako da zaštitimo ovu proizvodnju i pečele kao korisne insekte“, naglasio je Mirjanić.
Prema njegovim riječima, podatak da je u Srpskoj pošle godine uvezeno 15,5 tona meda i da je cijena ovog proizvoda od 15 do 20 KM najviša u regionu govori o tome da treba animirati mlade ljude da se odlučuju da im pčelarstvo bude dodatna djelatnost i izvor prihoda.
Mirjanić je naveo da su u Gradišci aktivna dva pčelarska udružnja, od kojih brojnije Udruženje „Amorfa“ ima više od 120 članova, te da ova udruženja mladim pčelarima obezbjeđuju mentorsku podršku i sve potrebne informacije koje su bitne za početnike u pčelarstvu.
On je dodao da su u prošloj godini gradiški pčelari ostvarili lokalne i republičke podsticaje za oko 8.500 košnica, ali da je broj košnica i veći s obzirom da svi pčelari nisu registrovani i članovi uduženja, a procjena je da ih na području Gradiške ima više od 300.
Svetski dana pčela UN je ustanovio 2018. godina na prijedlog slovenačkih pčel
rskih stručnjaka, a za datum obilježavanja uzet je 20. maj kao datum kada je 1734. godine rođen Anton Janša, pionir modernog pčelarstva.
M.Malešević