Top lista

Top lista za 3.10.2020.god.
Partneri
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image
Widget Image

Članstvo u EU ostaje strateško političko opredjeljenje

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je geostrateška politika, odnosno strateško političko opredjeljenje Republike Srpske članstvo u Evropskoj uniji /EU/ i, naravno, činjenica da Republika Srpska u tome treba da bude viđena kroz mehanizam koordinacije koji je usvojen u okviru BiH.

“Spoljnopolitička orijentacija BiH, i nas u okviru BiH, prema EU se nije promijenila, bez obzira na neke moguće prigovore i neke nemogućnosti koje su sadržane u samim mjerama, u tih 14 mjera, u dosta rigoroznom pogledu mogućnosti da budu izvršeni, imajući u vidu ovakvu BiH”, pojasnio je Dodik.

On je ocijenio da bi svakako trebalo krenuti s onim što nije sporno, i pokušati nešto da se riješi. “Dakle, ono što jeste neka vrsta problema, jeste sada i očekivanje same EU, na šta mi svakako ne možemo ni da utičemo. Dosta ima različitih mišljenja u okviru i samih evropskih struktura i zemalja EU, proizvedenih nakon pandemije /virusa korona/”, naveo je Dodik za “Slobodnu Evropu”.

Na pitanje da li je optimista kada je u pitanju kraj 2020. godine i najava o eventualnom kandidatskom statusu BiH, odnosno kako bi trebalo da izgleda evropski put i njegov nastavak nakon što stane pandemija, srpski član Predsjedništva BiH je rekao da se sada vidi koliko je bilo važno na početku godine, kada je BiH imala otvorenu mogućnost, ispunjavanje nekoliko zadatih ciljeva, odnosno rješavanje problema, kao što je izbor vlasti do marta, roming i rješavanje problema sertifikovanja univerziteta.

“Imali smo ponude stare Evropske komisije da se već u maju preporuči i sam kandidatski status. Vjerovatno nemogućnost da riješimo ta pitanja je i dovela do ovakvoga mišljenja same Evropske unije. Sada, kad uzmete činjenicu da je došla i ova pandemija, i da je to sve usložilo situaciju do značajnog obima, zaista je veoma teško biti realan u tome”, pojasnio je Dodik.

On je naglasio da je očigledno da će se Evropa morati okrenuti sebi sa stanovišta uređenja njihovih međusobnih odnosa, ali svakako ne bi trebalo da se umanji značaj i pažnja za evropsko pridruživanje baš zemalja Zapadnog Balkana.

Govoreći o Samitu EU za Zapadni Balkan, koji je planiran početkom maja u Zagrebu, Dodik je rekao da će njegovo održavanje svakako zavisiti prije svega od evropskih vlasti i, naravno, Hrvatske, kao predsjedavajuće.

U ovom trenutku, imajući u vidu ovu pandemiju, oblik i način sastanka, da li će to biti video, neki smanjeni sastanak ili direktni, Dodik je rekao da će se tek odlučivati.

“BiH bi o poznatom statusu 14 uslova Evropske unije trebalo da predoči aktuelni plan. Mi to nismo uspjeli da uradimo. Zato se i potencira da Predsjedništvo u narednoj sedmici razmatra i pokuša da vidi na koji način bi se eventualno neke stvari mogle ubrzati”, pojasnio je Dodik.

Na pitanje hoće li kriza kakva je postojala prije pandemija nastaviti nakon što ona završi, Dodik je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH ne odlučuju dok ne dođe do promjene ili revizije Odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj.

“Mi smo se te politike držali i po tim pitanjima i dalje ostaje ta ista politička odluka. Ali, kada se pojavila pandemija, mi smo pristali i rekli da nemamo prava ni prema sebi ni drugima da ignorišemo potrebu da se donesu neke mjere, pa je Predsjedništvo BiH u martu donijelo nekih 18 zaključaka koji su proslijeđeni raznim nivoima vlasti u BiH i sada smo u prilici da sagledamo šta je od svega toga bilo”, rekao je Dodik.

On je naveo da je Predsjedništvo BiH donijeli neke zajedničke mjere u vezi sa karantinima i nekim drugim stvarima.

“Naravno, nismo bili osviješteni o tome kako angažovati sredstva Centralne banke, ali vjerujem da će dijalog o tome što se tiče saniranja štete od pandemije biti nastavljen. Uglavnom, odluka Narodne skupštine nije promijenjena i ja sam u konsultacijama s članovima Predsjedništva BiH rekao – ja mogu i hoću da radim na pitanjima pandemije. Sva druga pitanja moraju da čekaju dok se ne sjedne i konkretno dogovara i razgovara i u vezi sa imenovanjima i na koji način možemo da se dogovorimo”, naglasio je Dodik.

On je rekao da nije siguran da su smekšani stavovi, istakvaši da je potreba da se sanira šteta od pandemije, ali ako nema spremnosti da se prihvate opravdani zahtjevi Hrvata da budu autentično predstavljeni, neke vrste približavanja tu neće moći biti između Hrvata i Bošnjaka.

“Kada vidite situaciju da nema mogućnosti, ili da će se nastaviti sa ovakvim radom Ustavnog suda i sa ovakvom strukturom Ustavnog suda koji je trebalo da bude promijenjen pet godina nakon Dejtonskog sporazuma, pa evo 25 nije, onda mi ne možemo da imamo povjerenje u dobre namjere jedne, druge ili treće strane kako god se zvale”, pojasnio je srpski član Predsjedništva BiH.

U svakom slučaju, istakao je Dodik, bilo bi dobro da se sve to razjasni, da se uđe u proces izrade akcionog plana u vezi sa evropskim integracijama.

“I tamo se čak navodi da ovakva konfiguracija Ustavnog suda sa tri strane sudije ne može da prođe evropsku praksu i strukturu. Ali, da li je neko spreman sada ili će biti ne znam, to je neko drugo pitanje. Te neke bazične stvari mislim da nisu ni dotaknute, a one ostaju i one će se veoma brzo vratiti na političku scenu, čim prođe pandemija”, konstatovao je Dodik.

Share With: